Rang mog bloga

Da bi smo videli kolika je vrednost naseg sajta koristicemo adresu www.mojsajt.info

Pročitajte ostatak ovog unosa »

Statistika

Statistiku web sajta čine brojevi i informacije koje vam omogućuju da saznate sve što treba da znate o dolazećem saobraćaju na vašem web sajtu. Od vidljivih brojača pa sve do nevidljivih logova koje većina serverskih programa čuva, ovi brojevi mogu da budu od presudnog značaja za kreiranje reklamne kampanje i dizajna za vaš web sajt.

Pročitajte ostatak ovog unosa »

Сервис за приступ регистру примљених неизвршених решења у принудној наплати

Опис

Сервис за претраживање примљених неизвршених решења у принудној наплати.
О сервису

Постоје два типа сервиса за приступ регистру примљених неизвршених решења у принудној наплати:

Pročitajte ostatak ovog unosa »

RSS FEED

RSS predstavlja jednostavan način za automatsko preuzimanje informacija sa web lokacija koje vam se sviđaju. Umesto da posećujete web sajtove kako biste videli da li se na njima pojavila nova vest ili članak, možete koristiti RSS (Really Simple Syndication – veoma jednostavno povezivanje). Na taj način ćete odmah biti obavešteni o najnovijim zbivanjima ili promenama na sajtovima koji vas zanimaju. Pročitajte ostatak ovog unosa »

Point-to-Point Protokol (PPP)

PPP (engl. Point-to-Point Protocol) koristi se za direktno povezivanje dvaju čvorova računarske mreže. Omogućuje povezivanje računara serijskim, telefonskim ili optičkim kablom, pomoću mobilnih telefona ili posebno oblikovanom radio ili satelitskom vezom. Većina ISP (engl. Internet Service Provider) koristi ovaj protokol za omogućavanje pristupa Internetu preko telefonskog priključka korištenjem modema . Ugrađena (engl. encapsulated) verzija PPP protokola, tzv. PPPoE (engl. Point-to-Point over Ethernet) protokol, se na sličan način koristi kod DSL (engl. Digital Subscriber Line) pristupa Internetu. Kod ovog protokola se PPP paketi umeću u Ethernet pakete.

Slika 1 Povezivanje kućnog računara na Internet[2]

PPP protokol se koristi na drugom sloju OSI (engl. Open System Interconnection) mrežnog modela za povezivanje preko sinhronih i asinhronih veza. Ovaj je protokol u velikoj meri zamenio starije protokole, kakav je npr. SLIP (engl. Serial Line Internet Protocol) protokol, i protokole telefonskih kompanija, kao što je LABP (engl. Line Access Balanced Protocol) protokol iz X.25 skupine protokola. PPP je građen tako da omogućuje rad s brojnim protokolima mrežnog sloja, uključujući IP (engl. Internet Protocol), IPX (engl. Internetwork Packet Exchange) i AppleTalk protokole.

Osnove serijske komunikacije

Pod pojmom serijske komunikacije podrazumeva se prenos podataka linearnim slanjem pojedinačnih bitova komunikacionim medijem. Suprotan pristup ovome je paralelna komunikacija kod koje se svi bitovi pojedinog simbola šalju istovremeno. Zbog skupoće kablova i poteškoća sa sinkronizacijom signala serijski prenos podataka koristi se za komunikaciju preko većih udaljenosti (eng. long-haul) i kod većine računarskih mreža.

Napredak tehnologije kojim se omogućuju veće brzine prenosa kao i smanjenje broja priključaka, a samim time i cene, razlog su sve češće primene serijske komunikacije kod integrisanih sklopova.

Serijski komunikacijski kanal moguće je deliti između više uređaja ispreplitanjem signala podelom vremena (engl. Time-Division Multiplexing – TDM). TDM ispreplitanje omogućuje prenos više signala, ili podataka iz više izvora, preko zajedničkog komunikacionog kanala ili rekonstrukciju izvornih podataka na odredištu.

Postupak ispreplitanja provodi se odabirom dela ulaznih signala. To je najčešće jedan bit ili jedan bajt svakog signala pa se TDM postupci dele na:

one koji isprepliću bitove (engl. bit-interleaving)

one koji isprepliću bajtove (engl. byte-interleaving).

Osnove funkcionalnosti PPP protokola

PPP protokol namenjen je jednostavnom povezivanju dvaju korisnika dvosmernom (engl. full-duplex) vezom koja omogućuje simultano dvosmerno dostavljanje paketa redosledom kojim su poslani. Ovaj protokol omogućuje povezivanje različitih računara, premosnika i usmerivača, a njegove osnovne funkcionalnosti su:

enkapsulacija protokola mrežnog sloja,

upravljanje vezom,

interakcija s mrežnim slojem i

podesivost. [1]

Slika 2 PPP – uspostavljanje i raskidanje veze [2]

LITERATURA:

[1] www.wikipedia.com

[2] http://rc.etf.unssa.rs.ba/nastava/iv/mreze/Predavanja/3%20Nivo%20veza%20za%20podatke%20-I%20deo.ppt

IP ADRESA

Sta je IP:

IP adresa (Internet Protocol) je brojcana 32-bitna adresa,koja je dodeljen svakom racunaru (host) koji je povezan na internet.Znaci,radi se o adresi vaseg racunara na koju se salju razlicite vrste podataka i ona se sastoji od 4 okteta.Svaki oktet ima 8 bita i njegov raspon se krece od 0-255 .

Kao sto smo vec rekli IP adresa je 32-bitni broj ili adresa.Postoje 4 okteta i oni su svi 8-bitni,znaci 8 bita + 8 bita + 8 bita + 8 bita = 32 bita.

Sta nam sve IP “govori” o nekome?

Dosta informacija se moze dobiti o nekome kada imamo njegov IP,ili preciznije receno kada imamo IP njegovog racunara.Kada je IP u numerickoj formi (213.123.212.112) izgleda da ne mozemo doci do informacija koje nas interesuju.Tada koristimo DNS (Domain Name Service).Domain Name System tj. DNS nam sluzi za pretvaranje ovih “nejasnih” brojeva u nesto sto je “citljivo” i daje nam vise informacija. Na primer 213.123.212.112 kada “propustimo” kroz DNS dobicemo nesto vec znamo gnzl-as50-67.eatel.net. Znaci da bi smo pretvorili IP adresu u u nesto sto “razumemo bolje” koristimo proces rDNS tj. reverse Domain Name System. Da bi nasli dobre rDNS alate potrazite ih na www.samspade.org ili progooglujte malo  a u polje za pretrazivanje upisite “reverse dns tools” (bez navodnika naravno).

Domeni mogu biti razliciti kao sto vec znate, i mogu nam dati informaciju o zemlji porekla:

.jp=Japan
.uk=United Kingdom
.nl=Netherlands
.it=Italy
.ru=Russia
.fr=France
.eg=Egypt itd…[2]

Pregled IP adrese:

Pomocu sajta www.whatismyipaddress.com mozemo videti nasu trenutnu IP adresu kao i polozaj na karti gde se nalazi nas ISP.

Setovanje IP adrese:

Dodela IP adrese vrši se u Start >> Control Panel >> Network Connections >> Local Area Connection >> Internet Protocol (TCP/IP)

Upišite vašu IP adresu IP Addres, Subnet mask, Default Gateway, Prefereed DNS Server

Proxy:

Proxy serveri ili u prevodu “ovlašćeni serveri”, u suštini predstavljaju jednu vrstu filtera u mrežnoj komunikaciji. Kada korisnik Interneta preko svog provajdera (ISP-a) ili lokalne mreže (u slučaju intraneta) uputi zahtev za nekim Internet sadržajem (web strana, slike i dr.), proxy server će proveriti da li dati zahtev nije protivan podešenim filterima, tj. da li korisnik sme da ima pristupa zatraženim stranicama. Ukoliko nema, filteri će odbiti njegov zahtev. Na primer, vaša firma ne želi da resurse vaše mreže i Interneta koristite za traćenje na neke “neodgovarajuće sadržaje” (čitaj “erotske”), onda će se jednostavno u okviru proxy servera podesiti filter, tako da će server odbiti svaki vaš zahtev za download-om takvog sadržaja. Ukoliko ipak, imate pristup ovakim sadžajima, onda će ih sam server dobaviti za vas i isporučiti.

Ali, da vas ne zbuni, proxy server ne radi kao modem. On će prvo “pogledati” u sopstvenu “cache” (privremenu) memoriju, da li se tu možda ne nalazi tražena stranica. Ukoliko nema traženih sadržaja u “cache-u”, kontaktiraće sa odgovarajućim serverom i zatražiti web stranicu sa Interneta korišćenjem jedinstvene IP adrese sadržaja. Za korisnike, proxy server je nevidljiva komponenta mreže. Proxy serveri poboljšavaju performanse obezbeđivanjem često traženih sadržaja sa Interneta, i filtrira i odbacuje zahteve koje vlasnik ne smatra podobnim, i to u oba smera – ka lokalnoj mreži i od lokalne mreže ka Internetu.[1]

IP config:

Provera IP adrese racunara

Start > Run > cmd  > ipconfig

Ping:

Ping <target name> je provera da li je IP adresa (korisnik,web stranica) dostupna.

LITERATURA:

[1] http://tehnika.krstarica.com/l/rad-na-kompjuteru/sta-predstavljaju-proxy-serveri/

[2] http://www.diskusije.net/windows-desktop/sta-je-ip-osnovni-info-1946/

Post Office Protocol (POP3)

POP3 je verzija 3 Post Office Protocol-a. POP3 je danas najrasprostranjeniji i sigurno najefikasniji komunikacioni protokol za prijem pošte pomoću lokalnih mail klijenata.Kada preuzimate mail koristeći POP3, Vi u stvari vršite download poruka sa naših servera (gde su one skladištene pre Vašeg preuzimanja) i smeštate ih na disk Vašeg računara, a uz pomoć nekog programa za prijem pošte (e-mail klijenta). Ovo znači da şe poruke brišu sa našeg servera i skladište na Vaš računar. Usled ovoga ove poruke više nisu dostupne ako se pristupa sa drugog računara istom nalogu (mailbox). POP3 zahteva informacije za logovanje. To su ime POP3 servera (mailcluster.loopia.se), korisničko ime (Vaša e-mail adressa) i lozinka.Slede linkovi do članaka oo tome kako da postavite POP3 nalog u često koričćenim programima za prijem pošte.  [1]

Post Office Protocol version 3 (POP3) je standardni mail protokol koji se koristi za primanje email poruka sa udaljenog servera na lokalnog email klijenta. POP3 Vam dozvoljava da kompletno preuzmete email poruke na Vaš lokalni kompjuter i čitate ih i kada ste offline. [2]

POP3 – (Post Office Protocol – Verzija 3) protokol ima nameru da omogući radnoj stanici da dinamički pristupa maildrop-u na host serveru na što korisniji i praktičniji način. Obično, to znači da se POP3 koristi da bi dozvolio radnoj stanici da preuzme mail koji server drži za njega.[3]

LITERATURA:

[1] https://support.loopia.rs/wiki/Informacije_o_POP3_i_IMAP_protokolu

[2] http://www.adssrbija.com/sistem/knowledgebase.php?action=displayarticle&catid=3&id=71

[3] http://bs.wikipedia.org/wiki/Post_Office_Protocol

Prati

Dobijte svaki novi članak dostavljen u vaše poštansko sanduče.