Statistika sajta

Praćenje analitike i statistike sajta je od presudne važnosti za dalja odlučivanja za investiranje u marketinške aktivnosti. Analiziranje i praćenje statistike sajta daje jasnu sliku u kom pravcu treba usmeriti oglašavanje web sajta. Statistiku web sajta čine brojevi i informacije koje vam omogućuju da saznate sve što treba da znate o dolazećem saobraćaju na vašem web sajtu. Od vidljivih brojača pa sve do nevidljivih logova koje većina serverskih programa čuva, ovi brojevi mogu da budu od presudnog značaja za kreiranje reklamne kampanje i dizajna za vaš web sajt.

Najjednostavniji oblik praćenja saobraćaja na web sajtu je osnovni brojač. On se obično sastoji od malo JavaScript koda na stranici koji broji koliko puta je stranica pogledana. Ovakvi brojači se još koriste na mnogim personalnim web sajtovima gde vlasnika interesuje samo koliko je poseta imao sajt, ili želi na vidljivom mestu da prikaže koliko je posetilaca imao. Na žalost, većina brojača je veoma nepouzdana; tačnost podataka zavisi u velikoj meri od toga kako se upisuju. Brojači mogu da ignorišu prikaze stranica od strane posetioca kod kojih su kolačići onemogućeni; svaki put kada posetioc pritisne refresh, brojač će najverovatnije da upiše novog posetioca.

Jedan od načina za postavljanje statistike na web sajt je koristeći sajt www.statcounter.com

Nakon registracije biramo opciju “Add New Standard StatCounter Project” i unosimo podatke o svom blogu/sajtu,kao i osnovna podešavanja countera.

Kada popunimo sve podatke o našem blogu, dobijamo kod koji treba da iskopiramo u tekstualni vidžet našeg bloga.

Na našem blogu ovo će biti prikazano na sledeći način:

Klikom na link “Pogledaj moju statistiku” dobijamo grafikon poseta sajtu,kako jedinstvenih tako i ukupan broj pregleda sajta/bloga

Meni sa leve strane nudi raznovrsne statističke informacije kao što su recimo podaci o tome sa kojih sajtova su posetioci došli na sajt,i ka kojim stranicama su nastavili,koliko su vremena posetioci sajta proveli na njemu,broj download-a sadržaja koje sajt nudi,odakle dolaze posetioci sajta(država/grad/ISP provajder) i još mnogo drugih korisnih informacija…

Primer statističke obrade poseta mog bloga i raspodela jedinstvenih   i višestrukih poseta dat je na sledećoj slici:

Literatura:

[1]Kompjuter biblioteka

RSS Feed

RSS je…

[1]RSS (Rich Simple Summary / Really Simple Syndication – Veoma jednostavna saradnja) je XML tehnologija koja trenutno predstavlja najjednostavniji način automatskog preuzimanja podataka sa veba.Umesto da svakodnevno posećujete sajtove i pratite da li se na njima pojavio interesantan sadržaj  putem RSS-a ćete imati pravovremene informacije koje vas zanimaju.

RSS forma veb podatka sadrži linkove, naslove i kratak sadržaj vesti, čiji širi sadržaj možete da pogledate ako izaberete da ispratite pripadajuće linkove.

RSS feed -ove koriste web sajtovi koji se često menjaju ( menjaju sadržaj ) web blogovi i sajtovi koji žele da olakšaju pregled ( RSS feed -ovi ne sadrže reklame ) svojim posetiocima.

Korišćenje RSS-a

[3]Potrebno je da nabavite program za čitanje vesti (RSS Reader). Ovaj program prikazuje informacije koje, putem RSS-a, pristižu na vaš kompjuter sa sajtova koje ste izabrali. Nakon toga morate izabrati RSS kanale koje želite da primate.Postoje dve vrste čitača:

Desktop - čitač koji instalirate na svoj kompjuter.
RSS čitač zasad nije „ugrađen“ u operativni sistem Windows. Zato ga morate preuzeti sa interneta. Ovi programi su većinom besplatni.

Web  čitač.
Online RSS čitaču pristupate preko svog browsera ( Internet Explorer, Firefox, Opera,Chrome… ) postavljen na nekom web sajtu. Ova usluga  je takođe besplatna, na većini RSS online servisa ne morate ni da se registrujete.

Značaj RSS-a

[2]Pojavom RSS-a prvi put se na Webu pojavila široko korišćena tehnologija koja je omogućila vlasnicima sajtova da „guraju“ (en.  Push) svoj sadržaj korisnicima, što predstavlja tehnologiju koja liči na slanje sadržaja putem klasičnih medija (radio, TV, časopisi, i sl.). Razlika je u tome što sa Web feed tehnologijom korisnici su dobili mogućnost da na jednom mestu istovremeno prate veći broj različitih sadržaja koje objavljuju različiti sajtovi – Agregacija (en. Aggregation).

Ideja koja stoji iza ove tehnologije jeste da ako ima deset, dvadeset ili 100 sajtova koje volite da posećujete, da to ne radite svakodnevno jer gubite vreme (potroši se dosta  vremena da bi se posetilo više interesantnih sajtova), već da sa jednog mesta proverite odjednom šta sve ima novo na ovim sajtovima, i da na kraju odete tamo gde ima nešto što vas u tom momentu interesuje. Jedan od osnovnih razloga široko prihvaćenog sistema korišćenja RSS feed-a jeste uporedno korišćenje ove tehnologije deljenja sadržaja sa razvojem Web dnevnika (Blog-ovi). Popularnost Blogova se delom zasniva na blog programima koji su u većini imali integrisanu mogućnost deljenja sadržaja Blog-a putem RSS izvora. Na ovaj način i veliki broj pojedinaca može da prati sa jednog mesta sajtove koje voli korišćenjem RSS tehnologije (objašnjeno u delu RSS čitači).

Ispostavilo se da je veoma jednostavno samo objaviti neki tekst, a neki od sajtova koji prati RSS izvore sa različitih Blog-ova će automatski preuzeti samo naslov, ili naslov, deo teksta ili ceo tekst, i na taj način će promovisati tekstove sa bloga. Što je više ovakvih sajtova (tzv. Blog agregatori), pojedinačni blog postaje vidljiviji, a za to  nije potreban nikakav trud, samo je potrebno da se objavi što kvalitetniji tekst/sadržaj koji će privući pažnju ciljanih javnosti.

Literatura:

[1]http://www.lutrija.rs/sta-je-rss

[2]www.draganvaragic.com/weblog/pdf/BlogOsnove.pdf

[3]www.feed.rs


Web servisi

O web servisima

Web-servisi su softverske komponente koje omogućavaju programsko povezivanje distribuiranih aplikacija (ili drugih softverskih komponenti) na osnovu standardizovanih formata komunikacije. Na taj način oni omogućavaju programsko povezivanje distribuiranih softverskih komponenti nezavisno od operativnog sistema i tehnologije na kojima su implementirani.
Razmena podataka kod veb servisa se obavlja preko SOAP (Simple Object Access Protocol) protokola.

Sistem web servisa NBS

Putem sistema veb-servisa, Narodna banka Srbije omogućava pravnim subjektima da automatizuju pristup ponuđenim podacima i da ih koriste u svojim informacionim sistemima na način koji najviše odgovara njihovim potrebama.Registrovani korisnici veb-servis sistema dobijaju mogućnost pristupa javnim podacima Narodne banke Srbije, putem konzistentnog skupa programskih interfejsa. Na taj način im je omogućeno da ponuđene podatke integrišu u svoje informacione sisteme korišćenjem širokog spektra programerskih tehnologija.

Servis vrednosti investicionih jedinica dobrovoljnih penzionih fondova

Opis

Servis vraća podatke o dobrovoljnim penzionim fondovima.

O servisu

Postoje dva tipa servisa za pristup podacima o dobrovoljnim penzionim fondovima:
- ValPanFundService
- ValPanFundXmlService

Metode ova dva tipa servisa imaju ista imena i iste ulazne parametre, a razlikuju se u tipu objekta koji vraćaju.

Metode ValPanFundService-a vraćaju objekte tipa DataSet.
Metode ValPanFundXmlService-a vraćaju objekte tipa string

Lokacija servisa

https://webservices.nbs.rs/CommunicationOfficeService1_0/ValPanFundService.asmx

https://webservices.nbs.rs/CommunicationOfficeService1_0/ValPanFundXmlService.asmx

Lokacija WSDL defnicije servisa

https://webservices.nbs.rs/CommunicationOfficeService1_0/ValPanFundService.asmx?WSDL

https://webservices.nbs.rs/CommunicationOfficeService1_0/ValPanFundXmlService.asmx?WSDL

Metode

GetValPanFund – metoda vraća spisak dobrovoljnih penzionih fondova
GetValPanFundCompany – metoda vraća spisak društava za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima
GetValPanFundCompanyStatus – Metoda vraća šifarnik statusa društava za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima.
GetValPanFundReport – metoda vraća izveštaje o poslovanju društava za upravljanje dobrovoljnim penzionim fondovima.
GetValPanFundStatus – metoda vraća šifarnik statusa dobrovoljnih penzionih fondova
GetFondex – metoda vraća prosečnu ponderisanu promenu vrednosti svih investicionih jedinica fondova za izabrani datum.
GetFondexByPeriod – metoda vraća prosečnu ponderisanu promenu vrednosti svih investicionih jedinica fondova za izabrani period.

Izvori:

Narodna banka Srbije

Rang mog bloga

Vrednost neke web prezentacije najčešće se  određuje u zavisnosti od izgleda, dnevne posećenosti i dnevne zarade sajta.Jedan od načina za povećanje uspešnosti sajta,samim tim i njegove vrednosti,jeste i povećanje ranga datog sajta.Najbolji način za povećanje ranga web prezentacije je registrovati istu na neki od najpoznatijih web pretraživača,čime se znatno povećava šansa da slučajni korisnici saznaju za naš sajt,a samim tim i  počnu  da ga koriste.

Prijava sajta na neke od pretraživača moguća je koristeći neke od specijalizovanih web strana koje se bave upravo time,kao što su:

http://www.addurlfree.com

http://bblmedia.com/addurl.html

http://www.submitexpress.com

Svi ovi kao i mnogi drugi sajtovi nude brzo i jednostavno prosleđivanje URL adrese sajta,nekom od željenih internet pretraživača.Uzećemo za primer sajt bblmedia.com:

Sa ponuđene liste možemo da izaberemo na koji od pretraživača hoćemo da prijavimo sajt.Neka to za ovaj primer bude Google.com :

Na sličan način možemo da izvršimo prijavu i na ostale pretraživače i nakon nekoliko dana naš sajt će biti dostupan  za pretragu.

Nakon uspešne registracije sajta kod najpoznatijih web pretraživača možemo da proverimo posećenost našeg sajta i samo njegovo rangiranje na internetu. Ovde će biti predstavljen jedan od  sajtova na kojem možemo da obavimo ovakvu vrstu provere,a to je SajtInfo:

U plavo polje za unos teksta ukucamo URL našeg sajta i klikom na dugme “Izračunaj vrednost i prikaži info” dobijamo izveštaj o posećenosti sajta i kao i vrednost sajta u evrima.

VLAN Trunking Protocol (VTP)

VLAN Trunking Protocol (VTP) je mrežni  protokol 2.sloja,razvijen od strane kompanije Cisco,koji se koristi za dodavanje novih,promenu imena i brisanje postojićih virtuelnih lokalnih mreža(Virtual Local Area Networks – VLAN),i to na mrežnom nivou.Osnovna karakteristika i najznačajnija prednost ovog protokola je ta što drastično smanjuje administrativno održavanje  virtualnih mreža.Naime kada je nova virtualna mreža(VLAN) definisana na VTP serveru,ona je distribuirana kroz sve  svičeve na domenu,čime se isključuje potreba za pojedinačnim konfigurisanjem iste mreže na svakom  domenu.

Načini rada VTP-a

VLAN Trunking Protocol može raditi u jednom od 3 sledeća moda:

1.Server – u ovom VTP modu rada moguće je kreirati nove,modifikovati ili brisati postojeće virtuelne mreže.Takođe je moguće konfigurisati različite opcije,kao čto su izbor verzije VTP-a,uključivanje/isključivanje opcije za uklanjanje suvišnog saobraćaja i sl… VTP Serveri oglašavaju svoja VLAN podešavanja svim ostalim svičevima u domenu i usaglašavaju svoj rad sa njima.Ovo je podrazumevani način rada VTP.Sve informacije su smeštene u NVRAM  memoriju servera i ostaju dostupne i posle reboot-a servera.

2.Klijent – ovaj VTP mod radi potpuno isto kao i Server mod osim što nije moguće kreirati,uređivati ili brisati postojeće virtuelne mreže.

3.Transparent – kada je izabran transparentni VTP način rada takođe je moguće  kreirati nove,modifikovati ili brisati postojeće virtuelne mreže.U ovom slučaju svičevi ne učestvuju u radu VTP-a.Transparentni svičevi neće oglašavati VLAN podešavanja,niti će usaglašavati međusobno svoj rad.

VTP šalje poruke između povezanih svičeva,kako bi održavao virtuelnu mrežu i pravilno povezivanje svičeva.Ove poruke se razmenjuju izmedju svičeva na zajedničkom domenu.Ukoliko se ime domena razlikuje svič jednostavno ignoriše pristigli paket podataka.Ukoliko se imena domena poklapaju,tada se vrši provera po kontrolnim brojevima.Kada je kontrolni broj pristiglog podešavanja na VTP klijent ili server veći od od trenutnog onda se primenjuje ta nova konfiguracija,u suprotnom se ništa ne dešava.

Prilikom dodavanja novog uređaja na VTP domen trebalo bi resetovati kontrolne brojeve na celom domenu kako bi se sprčili konflikti.Posebno je bitan oprez prilikom promene VTP topologije,bilo fizički ili logički.

Trenutno postoje 3 verzije VTP-a.

VTP i sigurnost

VTP može da radi bez autentifikacije pri čemu je izuzetno podložan spoljnim napadima,pri kojima napadač moze da ubaci falsifikovane pakete podataka u nameri da promrni ili obriše VLAN podešavanja.Ovo može biti sprečeno postavljanjem lozinke za VTP domen,koja u kombinaciji sa MD5 hash funkcijom može da obezbedi autentifikaciju VTP paketa.Ipak,i pored ovog načina zaštite treba istaći činjenicu da je korišćenje VTP-a vrlo riskantno u osetljivim okruženjima.

Moja IP adresa

IP adresa (Internet Protocol) je brojčana 32-bitna adresa,koja je dodeljena svakom racunaru (host) koji je povezan na internet.Znaci,radi se o adresi našeg računara na koju se šalju razlicite vrste podataka i ona se sastoji od 4 okteta.Svaki oktet ima 8 bita i njegov raspon se kreće od 0-255 (slika 1.)

IP adresa se dobija na tri nacina:
- dinamicka IP adresa od DHCP servera,
- dinamicka IP adresa od servisa APIPA
- unosom staticke IP adrese.

a sastoji se iz dva segmenta:
- network ID (206.115 sa slike 1.), i
- host ID (233.58. sa slike 1.)

Statička IP adresa

Postoje serveri koji imaju svoje stalne (statičke) ip adrese radi lakšeg snalaženja na internetu. To su serveri koji opslužuju korisnike (klijente) pri njihovim zahtevima. Ove adrese se retko menjaju i one ostaju statične da bi udaljeni serveri mogli lako da ih pronađu ukoliko se recimo vrši razmena e-mail poruka sa jedne tačke (jednog internet posrednika) i druge tačke (tj drugog internet posrednika).

Dinamička IP adresa

Običnim korisnicima koji pristupaju internet posredniku putem dial-up konekcije, koristeći PPP protokol, nije potrebna stalna IP adresa jer oni sve svoje servise traže od internet posrednika. Njima se dodeljuje dinamička IP adresa koje može biti bilo koja u rasponu koji odredi internet posrednik.

Šta nam sve IP adresa “govori” o nekome?

Dosta informacija se moze dobiti o nekome kada imamo njegov IP,ili preciznije receno kada imamo IP njegovog računara.Kada je IP u numeričkoj formi (213.123.212.112) izgleda kao da ne mozemo doci do informacija koje nas interesuju.Tada koristimo DNS (Domain Name Service).Domain Name System tj. DNS nam sluzi za pretvaranje ovih “nejasnih” brojeva u nešto sto je “čitljivo” i daje nam vise informacija. Na primer 213.123.212.112 kada “propustimo” kroz DNS dobicemo nesto vec znamo gnzl-as50-67.eatel.net. Znaci da bi smo pretvorili IP adresu u u nesto sto “razumemo bolje” koristimo proces rDNS tj. reverse Domain Name System.

Kako da saznam IP adresu mog računara?

Postoje više načina za otkrivanje IP adrese računara,ovde će biti predstavljene samo neke od njih

On-line metode za odredjivanje IP adrese

U današnje vreme postoji mnogo web sajtova koji nude mogućnost otkrivanja IP adrese računara za kojim radite

WWW.SPEEDTEST.NET

Jedan od mnogobrojnih direktnih načina za određivanje IP adrese je sajt www.speedtest.net,čija je osnovna namena testiranje brzine internet veze.

Odmah po učitavanju sajta možete videti svoju trenutnu IP adresu. Pročitajte ostatak ovog unosa »

FTP

FTP je skraćenica od engleske reči File Transfer Protocol, i u prevodu znači protokol za prenos fajlova (datoteka).To je zapravo, naziv za protokol i vrstu usluge koji služe za razmenu fajlova između udaljenih kompjutera. FTP nam omogućava da se sa jednog kompjutera (kompjuter A) prenesu fajlovi na drugi kompjuter (kompjuter B) i u obrnutom smeru.FTP kоristi TCP/IP zа mrеžnu kоmunikаciјu, štо оmоgućаvа dа budе pоuzdаn i sеsiјski оriјеntisаn.

Na FTP serverima se nalaze fajlovi i programi koje možete preneti na svoj kompjuter. Za pristup ovim serverima koristi se FTP softver (FTP klijenti). Jednostavno, na serveru izaberete datoteke koje želite da prenesete kod sebe, a FTP softver će započeti prenos i na kraju preneti sve na vaš kompjuter.FTP vеzа sе uspоstаvljа nа zаhtеv kliјеntskоg rаčunаrа prеmа sеrvеrskоm rаčunаru. Kliјеntski rаčunаr mоrа dа pоsеduје prоgrаm kојi implеmеntirа FTP prоtоkоl (tzv. FTP kliјеnt), а sеrvеrski rаčunаr mоrа dа pоsеduје prоgrаm kојi prihvаtа kоnеkciје nа stаndаrdnоm FTP pоrtu i tаkоđе rаzumе kоmаndе prоtоkоlа FTP (tzv. FTP sеrvеr ili FTP dеmоn). Kаdа sе vеzа uspоstаvi, kliјеntski prоgrаm šаljе kоrisničkе kоmаndе sеrvеrskоm prоgrаmu, kојi ih оbаvljа i šаljе оdgоvоr. Tај оdgоvоr mоžе biti pоrukа dа је kоmаndа uspiеšnо оbаvljеnа, dаtоtеkа kоја је zаhtеvаnа ili pоrukа о grеšci.

FTP kliјеnti

Prоgrаmi kојi implеmеntirајu FTP prоtоkоl i dоzvоljаvајu krајnjеm kоrisniku dа uspоstаvi kоnеkciјu i vrši rаzmеnu dаtоtеkа sа udаljеnim rаčunаrimа sе zоvu FTP kliјеnti. U pоčеtku rаzvоја Intеrnеt tеhnоlоgiје, оvi prоgrаmi su bili vrlо prоsti i dоzvоljаvаli su sаmо dirеktаn unоs FTP kоmаndi. Vrеmеnоm uz rаzvој grаfičkih intеrfејsа оvi prоgrаmi su pоstаli kоmfоrniјi zа rаd i krајnji kоrisnik nе mоrа dа znа kоmаndе dа bi kоristiо prоtоkоl, nеgо sistеmоm prоzоrа i mеniја zаdаје zаhtеvе. Nа tržištu sе nаlаzi mnоštvо kоmеrciјаlnih kао i bеsplаtnih prоgrаmа, а nајčеšćе dоlаzе i uz sаm оpеrаtivni sistеm.

Najčešće korišćene komande kod FTP protokola

Za prikazivanje svih dostupnih komandi FTP protokola koristi se naredba help ili ukucavanjeznaka ?.

ls – listanje fajlova.

cd <dirname > – promena direktorijuma.

bin – binarni mod transfera.

ascii – ascii mod transfera.

get <filename > – preuzimanje fajla.

put <filename > – postavljanje fajla.

hash – uključivanje/isključivanje znaka  kao indikator statusa.

tick – uključivanje/isključivanje indikatora brojača bajtova.

prom – uključivanje/isključivanje interaktivnog  moda za preuzimanje fajlova.

mget <mask>- preuzimanje grupe fajlova sa servera,dozvoljeni su znaci za višestruko označavanje.

mput <mask>- postavljanje grupe fajlova na server,dozvoljeni su znaci za višestruko označavanje.

quit – prestanak rada i odjavljivanje sa servera.

Kаdа FTP kliјеnt uputi kоmаndu FTP sеrvеru, FTP sеrvеr оdgоvаrа trоcifrеnim brојеm, kојi prеdstаvljа kod оdgоvоrа. Kоdоvi su оdrеđеni FTP stаndаrdоm i kоristе sе rаdi bržе rаzmеnе pоdаtаkа, а kliјеntski prоgrаmi nајčеšćе intеrprеtirајu оvu pоruku zа kоrisnikа nа јеzik rаzumljiv ljudimа. Nа оsnоvu оdgоvоrа kоrisnik znа dа li sе kоmаndа izvršilа uspеšnо i kаkо dа nаstаvi rаd. Pročitajte ostatak ovog unosa »

Prati

Dobijte svaki novi članak dostavljen u vaše poštansko sanduče.